Narcisiodnost i Gaslighting (psihološka manipulacija)

ODGOVOR: Narcisiodnost je tema o kojoj se danas puno govori, ali važno je razumjeti da ona ne znači samo pretjeranu zaljubljenost u sebe. U psihološkom smislu radi se o obrascu funkcioniranja u kojem osoba vlastitu vrijednost u velikoj mjeri gradi kroz potvrdu izvana. Iza dojma samouvjerenosti često može stajati osjetljivost na kritiku i potreba za očuvanjem slike o sebi.

Važno je naglasiti da narcisoidnost nije jednoznačna kategorija. Ona postoji na spektru. Neki ljudi imaju izraženije narcisoidne crte, dok je kod manjeg broja riječ o ozbiljnijem obrascu koji može odgovarati onome što se u psihologiji naziva Narcistički poremećaj ličnosti. Upravo ta razlika često izmiče u svakodnevnim razgovorima, pa se različiti oblici ponašanja stavljaju pod isti naziv.

U odnosima s osobama koje imaju izraženije narcisoidne obrasce komunikacija može biti zahtjevna. Razgovori ponekad lako prelaze u obrambene reakcije, prebacivanje odgovornosti ili potrebu za kontrolom situacije. Važno je pritom razumjeti da takvo ponašanje ne mora uvijek biti svjesno manipulativno. Često proizlazi iz načina na koji osoba regulira vlastitu sliku o sebi i nosi se s unutarnjom nesigurnošću. Ipak, bez obzira na uzrok, učinak na drugu osobu može biti iscrpljujući, što znači da razumijevanje ne smije postati opravdavanje.

Postavljanje granica u takvim odnosima nije pitanje pobjede u raspravi, nego očuvanja vlastite stabilnosti. Umjesto dugih objašnjenja i pokušaja dokazivanja, često je učinkovitije ostati pri kratkim i jasnim izjavama u kojima izražavamo vlastitu poziciju. Kada razgovor prestane biti konstruktivan, legitimno je povući se bez dodatnog objašnjavanja. Time ne prekidamo odnos nužno, nego prekidamo dinamiku koja nas iscrpljuje.

U situacijama konflikta korisno je obratiti pažnju i na vlastitu emocionalnu reakciju. Kada druga strana traži intenzivan odgovor, smanjenje reakcije može promijeniti cijelu dinamiku. U nekim slučajevima koristi se pristup koji se opisuje kao “sivi kamen”, gdje osoba svjesno postaje neutralna i ne reagira na provokacije. Takav pristup nije rješenje za sve odnose, ali u određenim okolnostima može pomoći da se smanji napetost i izbjegne daljnja eskalacija.

Poseban oblik problematične komunikacije predstavlja Gaslighting (psihološka manipulacija), odnosno postupno dovođenje u pitanje tuđe percepcije stvarnosti. U takvoj dinamici osoba može početi sumnjati u vlastito pamćenje, doživljaj i prosudbu. Važno je razumjeti da gaslighting nije vezan isključivo uz narcizam, nego se može pojaviti u različitim odnosima i kod različitih obrazaca ličnosti.

Kada se nađemo u takvoj situaciji, korisno je osloniti se na vlastito iskustvo i unutarnji osjećaj stvarnosti, umjesto da ulazimo u beskonačne rasprave o tome što je istina. Ako se sumnja pojača, zapisivanje konkretnih situacija može pomoći da zadržimo jasniju sliku događaja. Jednako je važno imati ljude kojima vjerujemo ili stručnu podršku koja nam može pomoći da ponovno uspostavimo povjerenje u vlastitu percepciju.

Postoje i suptilni znakovi koji mogu ukazivati da se nalazimo u nezdravoj dinamici. To može biti stalno preispitivanje vlastitih reakcija, osjećaj da moramo pažljivo birati svaku riječ, učestalo preuzimanje krivnje bez jasnog razloga ili postupno povlačenje iz odnosa s drugim ljudima. Takvi obrasci ne znače nužno dijagnozu, ali su važan signal da nešto u odnosu nije u ravnoteži.

Jedna od ključnih promjena u ovakvim situacijama događa se kada prestanemo pokušavati promijeniti drugu osobu i fokus preusmjerimo na vlastite granice i reakcije. Iako neke osobe s izraženim narcisoidnim crtama mogu s vremenom razviti veći uvid i promijeniti obrasce, osobito uz stručnu pomoć, to nije nešto na što možemo računati niti što možemo kontrolirati.

U određenim situacijama stvaranje distance pokazuje se kao najzdraviji izbor. To može biti emocionalno udaljavanje, ograničavanje kontakta ili potpuni prekid odnosa ako je to moguće. Takva odluka nije čin kažnjavanja druge osobe, nego način zaštite vlastitog mentalnog prostora i stabilnosti.

Na kraju, razumijevanje narcisoidnih obrazaca i manipulativnih oblika komunikacije može nam pomoći da jasnije vidimo što se događa u odnosima, ali stvarna promjena počinje u načinu na koji se mi postavljamo prema tim obrascima. Granice ne služe tome da promijenimo drugu osobu, nego da sačuvamo sebe.

Ovakvih tekstova ima mnogo na internetu, ali važno mi je da i ovdje ostane jedan jasan i uravnotežen prikaz ove teme.

Knjige o prepoznavanju i mehanizmima narcizma, oporavku i postavljanju granica:
“Zašto se sve uvijek vrti oko tebe?” – Sandy Hotchkiss, “U kandžama narcisa” – Helena Jakoliš, “Postavite granice” – Nedra Glover Tawwab, “Gaslighting: Recognize Manipulative and Emotionally Abusive People” – Stephanie Moulton Sarkis, “Disarming the Narcissist” – Wendy T. Behary, Znanstveni repozitoriji: Za čisto stručni, znanstveni pristup temi, možete istražiti radove na portalu Hrčak koji detaljno analiziraju razliku između grandioznog i ranjivog narcizma.